Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca Marina Mrčele, proglasilo je 2008. godine Mirka Norca krivim po dvije točke optužnice, zaključivši na temelju provedenog dokaznog postupka da je znao da njemu podređene postrojbe ubijaju civile te pljačkaju i pale kuće, a da ništa nije poduzeo. S durge strane Ademi je oslobođen po svim točkama optužnice u kojima ga se također teretilo za zločine po zapovjednoj odgovornosti.

Osim Mirka Norca i njegova branitelja, žalbu Vrhovnom sudu uložilo je i Državno odvjetništvo tražeći da se Norcu izrekne stroža kazna. Istovremeno se tužiteljstvo žalilo i na oslobađajući dio u odnosu na Rahima Ademija smatrajući da taj dio presude treba ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje.

Međutim, vijeće Vrhovnog suda, pod predsjedanjem sutkinje Lidije Grubić Radaković, odbilo je žalbu tužiteljstva kao neosnovanu. Identično je ocijenjena i žalba Mirka Norca osim u dijelu koji se odnosi na visinu izrečene kazne. Vijeće Vrhovnog suda je na 44 stranice detaljno obrazložilo zbog čega se u potpunosti slaže sa zaključcima i ocjenama nižeg suda.

Što se tiče smanjenja kazne, Vrhovni sud složio se da su kazne po pet godina zatvora u dvije točke optužnice za Norca pravilno odmjerene. No, izrečenu jedinstvenu kaznu od sedam godina smatraju prestrogom.

„Prema mišljenju ovoga suda, tako odmjerena jedinstvena kazna zatvora nije u potpunosti prilagođena konkretnim djelima i konkretnom počinitelju jer je pri određivanju jedinstvene kazne potrebno u jednakoj mjeri uvažiti kako one okolnosti koje se odnose na težinu djela, tako i one koje se odnose na ličnost počinitelja“, stoji u obraloženju presude Vrhovnog suda, koji je zauzeo stav da u konkretnom slučaju ukupna kazna treba biti bliža minimumu.

Norac, inače, već izdržava 12-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen 2003. zbog ratnog zločina nad civilima 1991. na gospićkom području. Sada, nakon što mu je pravomoćna postala i kazna za Medački džep, postoji mogućnost objedinjavanja tih dviju kazni, piše JUTARNJI LIST