Špiljski turizam ili speleoturizam koji u Sloveniji i drugdje u svijetu bilježi veliki napredak, u Hrvatskoj, iznimno bogatoj špiljama, stagnira i tek se pokušava poslovno organizirati. Naime, u Hrvatskoj postoji oko 8 tisuća speleoloških objekata za koje se zna, po čemu su Hrvatska i Slovenija jako slične. U Hrvatskoj postoji tek oko 15 za turizam uređenih špilja, ali se malo njih može pohvaliti stalnom uslugom, vodičkom službom i turističkim asortimanom . Inače, za sve one koji nisu dovoljno upoznati, speleologija je interdisciplinarna nauka koja istražuje nastanak i razvoj jama i pećina kombinirajući znanje kemije, biologije, geologije, meteorologije i kartografije te analizira i prati podzemne vode i putove.

Upravo je speleologija bila dominantna tema o kojoj se razgovaralo na seminaru o zaštiti špilja i podzemne faune održanom u Ogulinu zadnjeg vikenda u siječnju. Jedna od sudionica ovog seminara bila je i ravnateljica JU Pećinski park „ Grabovača“ iz Perušića, Katarina Milković. Osim o Zakonu zaštite prirode i njegovoj provedbi, kako doznajemo, glavne teme bile su između ostalog i aktualna situacija vezana uz provedbu zaštite špilja, te istraživanja ugroženih špilja. Govorilo se i o speleološkim i biospeleološkim istraživanjima u okvirima Nature 2000 i Nacionalne ekološke mreže kao i speleološkom i biospeleološkom katastru.

Osim članova speleoloških udruga te predstavnika Javnih ustanova za zaštitu prirode na seminaru je bio i ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković. Kako doznajemo, DZZP je aplicirao IPA projekt kojim će se financirati dvije osnovne baze,CRO-FAUNA i CRO-SPELEO, a koje će zajedno sa bazama drugih institucija činiti jedan jak i kvalitetan sustav zaštite prirode koji će zadovoljiti ne samo sektor zaštite prirode nego i svaki pojedini stručni i znanstveni sektor iz ove domene.

Inače, CRO-SPELEO je široka znanstveno-stručna informatička bazna jedinica koja sadrži sve poznate podatke o speleološkim objektima na području RH, od jednostavnih nomenklaturnih podataka,topografskih skica i nacrta sve do prostornih 3D karata,svih biospeleoloških, hidrografskih,geoloških,arheoloških i inih znanstvenih i stručnih podataka, a sve to da bi stručna i znanstvena javnost imala na raspolaganju saznanja koja su joj u danom trenutku potrebna ili zanimljiva.

Prema riječima Markovića, bez pravog poznavanja našeg podzemlja nemoguće je razviti prava saznanja o našem nadzemlju i upravo stoga je potrebno više pažnje i više prostora pružiti speleolozima raznih profesija bez kojih bi ove podatke bilo nemoguće prikupiti.

Na seminaru je bilo govora i o poznatom ponoru rijeke Like – Markovom ponoru. Naime, upravo je Markov ponor jedan od tri lokaliteta u Hrvatskoj u kojem se nalazi Congeria kusceri-jedini stigobiontni školjkaš, tercijarni relikt i endem Dinarida, tzv. Dinarski špiljski školjkaš.

Jedan od sličnih seminara uskoro bi se mogao održati i u Perušiću, doznajemo od Katarine Milković, a osim seminara, u suradnji sa Speleološkim društvima iz Karlovca i Samobora te Hrvatskim biospeleološkim društvom ove će se školske godine održati i prva predavanja na temu speleologije i biospeleologije u Osnovnoj školi Perušić.

www.slobodnalika.com