Da li vam je poznat osjećaj kad iako znate da nemate više novca u novčaniku, jednostavno, bez razmišljanja  ipak kupite novi komad odjeće ili skupi parfem? Taj osjećaj se zove "Compulsive bying disorder" ili poremećaj kompulzivnog kupovanja, koji je, čini se sve prisutniji u suvremenom životu.

Poremećaj su već u ranim 20. godinama prošlog stoljeća opisali velikani psihijatrije Bleuler i Kraepelin navodeći pojmove kao što su "manijaci kupovanja" ili "oniomanijaci", koji sami sebe dovode u besmislena dugovanja i osobne imovinske katastrofe. Zanimljivo je da su poremećaj kompulzivnog kupovanja ( PKK ) psihijatri izjednačili s kleptomanijom i piromanijom.  

Predmet žudnje
U danima velikih blagdana , poput božićnih i novogodišnjih blagdana, osobe s poremećajem doživljavaju kulminaciju pri kupnji i ulaze u najveće dugove te time bitno narušavaju svoje partnerske i obiteljske odnose.

Jedan je američki autor našao da PKK postoji u općoj populaciji od 5,8 %. Podaci nadalje sugeriraju da žene od 80 do 95% prednjače u "uživanju" u kupovini. Poremećaj se počinje manifestirati u kasnim tinejdžerskim godinama ili ranim dvadesetim godinama života.

Tipični predmeti kupnje su odjeća, kozmetika, cipele, nakit i kućne potrepštine. Cijena predmeta i uporabna vrijednost nisu važne, već je važna samo količina. Neki podaci pak govore, da se se PKK ćešće pojavljuje u obiteljima u kojima postoje depresivni, anksiozni ili poremećaji ekscesivne uporabe alkohola i droga.

Uzroci nastanka poremećaja
Uzroci nastanka PKK-a su nepoznati, ali mogu se naći u razvojnoj psihologiji i sociokulturološkim utjecajima. Tako, psihoanalitičari često nalaze traumatska iskustva u ranoj fazi razvoja, kao što su primjerice seksualno ili psihičko zlostavljanje ili smrt rodtelja kao uzrok nastanka poremećaja.

Kulturološki aspekti govore da se poremećaj uglavnom susreće u razvijenim zemljama. Preduvjet za to je tržišno usmjerena privreda. Velik utjecaj na razvoj poremećaja imaju i suvremeni mediji. Primjerice, svakodnevno se u TV-e serijama može vidjeti kako se problemi u obitelji ili na poslu riješavaju odlaskom u shopping.

Začarani krug
Osobe s poremećajem kompulzivnog kupovanja preokupirane su kupnjom i trošenjem te provode veliki dio vremena u kupnji. Osjećaju povećanu razinu nemira ili tjeskobe, koju mogu rješiti samo kupnjom. Javlja se preokupacija posjedovanja specifičnog predmeta. To uključuje odluke kada i gdje ići, kako se obući i koliko novaca ili koje kreditne kartice ponijeti.

Osoba također može mnogo vremena provoditi istražujući putem časopisa, reklama ili preko Interneta gdje su kakve rasprodaje. Sam čin kupnje osobe s poremećajem kompulzivnog kupovanja opisuju kao intezivno uzbuđenje, koje može čak dovesti i do seksualnog osjećaja.
Konačan čin kupnje, osim uzbuđenja donosi i, osjećaj krivnje ili razočarenja samim sobom. Negativne misli i osjećaji depresije ponovo se rješavaju kupnjom, i tako nastaje začarani krug kompulzivnog kupovanja.

Liječenje poremećaja uključuje primjenu antidepresiva i kognitivno-bihevioralnu terapiju. U mnogim slučajevima potrebno je i financijsko savjetovanje, a nerijetko i bračno ili obiteljsko savjetovanje. Na kraju ne treba zaboraviti ni manje sofisticirane preporuke kao što su rezanje kreditnih kartica ili kupovanje u prisutnosti članova obitelji ili prijatelja.

Izvor : sheportal.net
www.slobodnalika.com