Vremenske promjene potiču stvaranje hormona stresa (ACTH), zbog čega su meteoropati skloniji razdražljivost i promjenama raspoloženja.

Meteoropatija se pripisuje sve većoj udaljenosti od prirode, osobito u urbanim sredinama, a zbog klima-uređaja ljudski organizam gubi moć prilagođavanja i reagiranja na nagle promjene vremenskih prilika. Prirodni mehanizmi ponekad ne mogu svladati velike skokove temperature, a povisi li se i vlaga te tlak padne, kardiolozi imaju puno posla.
Osim toga, vremenske promjene potiču stvaranje hormona stresa (ACTH), zbog čega su meteoropati skloniji tjeskobi, razdražljivost i vrlo čestim promjenama raspoloženja. Zbog manjka endorfina veća je osjetljivost na bol.
- Kod nekih ljudi promjene su minimalne, a drugi će osjetljivije reagirati na vremenske promjene - objašnjava Danica Romac dr. med., spec. psihijatrije, a sve ovisi o unutarnjem stanju, na koje se može utjecati prehranom i tjelovježbom.
Umjesto povlačenja u sebe, savjetuje se razgovor s prijateljima, oblačenje vedrih boja umjesto tamne odjeće, češći boravak na otvorenom, redovita rekreacija te svjesna promjena raspoloženja pozitivnim razmišljanjem.

Za ublažavanje negativnih posljedica južine ne treba bježati od prirode - savjetuje se što češći boravak na otvorenom i čistom zraku uz blagu rekreaciju.
Kod osjetljivijih ljudi južina uzrokuje slabiju koncentaciju, umor, promjene raspoloženja, glavobolju, vrtoglavicu, bezvoljnost, ali i pogoršava srčane bolesti

Klima-uređaji samo otežavaju promjene vremena, a najbolja obrana je šarena odjeća.

Izvor : 24sata.hr
www.slobodnalika.com