Povodom 550. obljetnice utemeljenja Otočke biskupije i prvog proglašenja Otočca gradom danas u Otočcu, s početkom u 10,00 sati započeo je znanstveni skup pod nazivom „ Gacka i Otočac u srednjem vijeku „  Mjesto održavanja skupa je Gacko pučko otvoreno učilište, a organizatori su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić, HAZU – Razred za društvene znanosti, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke i Gacko pučko otvoreno učilište Otočac.

Pozdravne riječi na otvaranju skupa uputili su :
- u ime Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni ured u Gospiću uputio je njegov voditelj doc.dr.sc. Željko Holjevac – profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
- u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Petar Strčić
- u ime katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke iz Otočca njen predsjednik Milan Kranjčević
-  u ime županije Ličko-senjske, dožupan Milan Krmpotić
- u ime grada Otočca, gradonačelnik Mario Barković

U pozdravnom govoru doc.dr. Željko Holjevac je rekao kako je ovo prvi skup poslije 36 godina. Ovo bi mogao biti dugoročni početak umrežavanja Otočca

Akademik Petar Strčić  je kazao: Pozdravljam skup u ime HAZU, te čestitam biskupu dr.Mili Bogoviću na uspostavi 10.godišnjice biskupije i njemu kao prvom ordinariju.  Neka ovo bude početak stalnog rada za ovo područje Like i Gacke. Papir je izdržljiv i kad iziđe van što sve možemo doznati na njemu. Bašćanska ploča je prvi hrvatski rodni list. Od ovog skupa želim i očekujem plodonosan rad i korisne rezultate te da budu što prije objavljeni i tiskani.

Predsjednik katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke dipl.iur Milan Kranjčević – govorio je o osnutku katedre Čakavskog sabora u Otočcu, od 1997 godine. Zahvalio se akademiku Strčiću na pomoći oko osnivanja katedre, dr.Holjevcu kao lokalnom đaku na njegov pogled i istraživanja Gacke i Otočca, te spomenuo biskupove riječi „ mi imamo malo svega i vrijedi ovdje raditi „….

Dožupan Ličko-senjski Milan Krmpotić je kazao kako je ovaj skup dragocjen za ovaj kraj. Gacka je locirana u srcu Hrvatske. Veseli me što ćemo danas čuti više riječi o Borni, o Mikuli iz Otočca. Lika nije zemlja vukova, Lika je prostor gdje se živjelo i stvaralo. Politika je umijeće mogućega.

U ime grada Otočca znanstveni skup  i veliki broj građana koji se odazvao  pozdravio je gradonačelnik grada Otočca dipl.ing.Mario Barković , te kazao: svih ovih 900 godina nigdje se nije našao Otočac. Zahvaljujem biskupu Bogoviću na objavljenoj ediciji – knjizi o Otočcu i Bašćanskoj ploči. Kako smo funkcionirali prije 900. godina okupljeni u zajedništvu tako funkcioniramo i danas. Danas su tu predstavnici iz Gospića, Brinja, Korenice, Senja i drugih krajeva. Lika je nekada bila jako naseljeni kraj a danas nažalost ovdje živo oko 55.000 stanovnika. Otočac je tri puta proglašavan gradom. Za nas otočane zadaća je da postavimo repliku Bašćanske ploče u Otočcu ili u gradsku kuću ili u GPOU-e .Drago mi je da se odazvao ovoliko veliki broj građana Otočca, znanstvenicima želim uspješan rad te otvaram skup.

Uvodno izlaganje imao je crkveni povjesničar i  biskup Gospićko-senjski mons.dr.Mile Bogović  na temu „ Od kneza Gačana do Mikule u Otočcu „ odnosno na panoramu od knez borne do Bašćanske ploče.  

Dr.Bogović govorio je o Borni, Gačanima i Timoćanima. Borna je imao svoje sjedište u Gackoj. Može li se shvatiti da je ovdje u Gackoj počela graditi hrvatska državnost. Izvorište hrvatske države je ovdje u Gackoj. Ovdje se razvio zametak jedne države, između zidova kao planina a okolo su ravnice. U zadnjem retku na Bašćanskoj ploči nalazi se Otočac. Pitanje do 1936. čitali su i tumačili da je to opatija u Otočcu. Ivan Ostović kao najbolji poznavatelj neših benediktinaca stava je da nema razloga odstupiti od toga. Kralj Zvonimir postao je pain vazar s opatom Dobrovitom osniva i gradi crkvu sv.Lucije. O tome kod nas prevladavaju druga stanovišta, o tome sam puno pisao – zaključio je mons.Bogović.

Daljnje izlaganje imali su :
- dr.sc. Vladimir Sokol iz Muzeja Prigorje iz Sesveta, a koji je govorio o Gackoj u IX.stoljeću,
-  doc.dr.sc. Hrvoje Gračanin s Filozofskog fakulteta, Odsjek za povjest iz Zagreba koji je govorio o Gotima – Guduskani – Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih sistorografskih tumačenja
- doc.dr.sc. Krešimir Filipec s Filozofskog fakulteta, Odsjek za arheologiju iz Zagreba, govorio je o „Natio Guduscanorum“ između kneza Borne i Ljudevita

U 12,00 sati stanka , a skup traje do 19,00 sati.

Vidi slike...



Ivan Bižanović


www.slobodnalika.com