Za Hrvatsku je nakon ulaska u Europsku uniju predviđeno 2,205 milijardi eura sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova, ali ona neće biti doznačena direktno u državni proračun, već za njih treba aplicirati kvalitetne programe koji će se tim sredstvima financirati.
Koliko je važno za Hrvatsku da što prije uđe u EU, ali doista spremna, govori i činjenica da čak 37 posto Proračuna EU-a čine strukturni i kohezijski fondovi, kazao je ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić na današnjem skupu svih župana i stručnih ekipa na temu pravnog okvira politike regionalnog razvoja RH, održanom u HOC Bjelolasica. Tijekom 2009. godine prikupljeno je 640 projekata, čemu treba dodati još oko njih tisuću koji su u fazi dopuna, a rok za predaju aplikacija gotovih programa i dostupnost sredstava iz fondova za odobrene projekte je do 2012. godine, stoga je bilo važno upoznati župane i njihove stručne timove s odgovornošću zadataka koji su pred županijama u poticanju izrade programa, ali na realnim osnovama. U tom smislu Pankretić je istaknuo važnost Nacionalnog strateškog okvira koji je usvojilo Povjerenstvo Vlade RH koje će se baviti direktnom koordinacijom, projektiranjem i pripremom projekata za aplikaciju prema fondovima EU-a. Na čelu projektno-planskog dijela Povjerenstva je ministar Pankretić, a za njegov financijski dio zadužen je ministar financija Ivan Šuker.
Hrvatska u ovom trenutku na raspolaganju ima pet operativnih programa, od kojih se prvi odnosi na promet, drugi na problematiku okoliša, treći na regionalnu konkurentnost, četvrti na razvoj ljudskih potencijala, a peti se odnosi na razvoj upravnih kapaciteta. Svi projekti koje će se aplicirati za sredstva, morat će se držati tih smjernica. U okviru Nacionalnog strateškog okvira Pankretić je naglasio tri osnovna cilja, a to su razvoj županija i statističkih regija, razvoj potpomognutih područja u koja će od 2011. biti objedinjene kategorije područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i otoci, te razvoj pograničnih područja, pošto su zbog geografskih specifičnosti Hrvatske gotovo sve njene županije ujedno i pogranične. U Karlovačkoj županiji za sada je predano 80-tak projekata ukupne vrijednosti od oko 800 milijuna eura, a na razini čitave Hrvatske vrijednost do sad izrađenih projekata iznosi oko 10,5 milijardi eura. Važnost i veličinu projekata koji se mogu sufinancirati kohezijskim i strukturnim fondovima EU, ministar Pankretić ilustrirao je primjerom španjolske ultrabrze željeznice, čija je izgradnja financirana takvim sredstvima.