OKOLIŠ I ZDRAVLJE:

ljudske su aktivnosti dovele do velikih promjena u okolišu
visoki stupanj blagostanja, zdravlja i ekonomskog razvoja
negativan utjecaj na zdravlje ljudi (direktno ili indirektno)
čovjek je uvelike mijenjao okoliš kako bi osigurao zadovoljavanje rastućih potreba za resursima, primarno hranom i vodom
 
daljnji ekonomski razvoj i rast populacije dodatno opterećuju ekosustav i troše prirodne resurse planete

Sredinom 2005. godine na svijetu živjelo 6,5 milijardi ljudi - do 2025. populacija će narasti na 7,9, do 2050. na 9,3.
Čak 1,6 milijardi ljudi živjet će u Indiji, 1,4 u Kini i 420 milijuna u SAD-u - toliki broj stanovnika će opteretiti okoliš.

nužnost globalnog plana održivog razvoja
isti je nužan i za usporavanje trenda rasta siromaštva, kao i porast nejednakosti unutar regija i država zbog nejednakih mogućnosti iskorištavanja prirodnih resursa
siromaštvo je najvažnija odrednica pothranjenosti, nedostupnosti sigurne vode za piće i sanitacije, nemogućnosti sigurnog odlaganja otpada, nedostupnosti zdravstvene zaštite, itd.
 
ruralno stanovništvo prisiljeno je na migraciju (prema gradovima)
u gradovima živi oko pola svjetskog stanovništva
u najsiromašnijim dijelovima svijeta još uvijek dvije trećine populacije živi u ruralnim područjima
25­50% urbane populacije živi u ilegalnim nastambama bez zadovoljenih osnovnih uvjeta života
 
 
 
 
Okoliš
skup egzogenih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje i bolesti kod ljudi
dijele se na fizikalne, kemijske i biološke
uključuju i socijalne, političke, kulturalne i ekonomske čimbenike, koji mogu utjecati na izloženost ljudi fizikalnim, kemijskim i biološkim agensima
biološki agensi bili od većeg značenja u prošlosti
 
danas su najveći izazovi za zdravlje ljudi zagađen zrak, voda i tlo, nepravilno odlaganje komunalnog i opasnog otpada, pesticidi, radiološka kontaminacija, UV zračenje, buka, globalna promjena klime, itd.

mnoge vrste okoliša u kojima se kreće čovjek
radni okoliš, okruženje doma, susjedstvo u kojem osoba živi, okoliš u kojem čovjek provodi slobodno vrijeme, itd.
opće i specifične karakteristike i čimbenici koji mogu pozitivno ili negativno utjecati na zdravlje
 
posebna grana medicine koja se bavi proučavanjem utjecaja okoliša na zdravlje ljudi zove se zdravstvena ekologija
procjenjuje i kontrolira čimbenike iz okoliša koji utječu na zdravlje, npr. zrak, vodu, hranu, itd.
 
približno jedna četvrtina globalnog opterećenja bolešću (eng. global burden of disease), kao i jedna trećina globalnog opterećenja bolešću među djecom je uzrokovano okolišnim čimbenicima koji se mogu modificirati, tj. kroz preventivne intervencije ublažiti ili u potpunosti ukloniti.
 
globalno opterećenje bolešću je veće u zemljama u razvoju, a posebno se s okolišnim čimbenicima povezuju dijareja (u 94% slučajeva), pneumonija (42% u zemljama u razvoju i 20% u razvijenim zemljama), ozljede (44%) i malarija (42%)
kardiovaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti i obolijevanje od malignih bolesti povezuju se s okolišnim čimbenicima u razvijenim zemljama
 
približno 23% preuranjenih smrti u svijetu povezano s okolišnim čimbenicima, a među djecom starosti 0-14 godina taj udio iznosi čak 36%
u Izvješću o zdravlju za 2002. godinu SZO je identificirala 10 vodećih globalnih rizičnih faktora za zdravlje čovječanstva
 
pothranjenost
nezaštićeni spolni odnos
povišeni arterijski tlak
pušenje duhana
pijenje alkohola
voda koja nije sigurna za piće
loša sanitacija i higijena
nedostatak željeza
zagađenost ambijentalnog zraka zbog sagorijevanja krutih goriva
povišeni kolesterol i pretilost
jasno je vidljivo kolika je važnost okolišnih čimbenika rizika po zdravlje i za pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti
 
Zrak

osnovni preduvjet zdravlja i blagostanja
suvremeni način života je doveo do povećanja zagađenosti zraka
visoki postotak ljudi živi u gradovima,
sve veća izloženost populacije štetnim učincima zagađenog zraka (više od dvije trećine stanovnika u Europi živi u gradovima)
 
u prosincu 1952., gusti smog u Londonu uzrokovao veliki broj smrti
suvišak umrlih u odnosu na isto razdoblje u 1951.godini iznosio 4.500, odnosno zabilježeno je povećanje mortaliteta od 80%, a mortalitet se nije smanjio niti u slijedećih nekoliko mjeseci nakon inicijalne epizode zagađenosti zraka smogom
 
zagađivači u zraku - organski spojevi (benzen, toluen, CO, diklormetan, formaldehid, poliklorirani bifenili, tetrakloretilen) ili anorganski spojevi (azbest, kadmij, olovo, mangan, živa)
klasični zagađivači zraka su dušikov dioksid, ozon, sumporov dioksid i lebdeće čestice, koji su ujedno i najčešći zagađivači, posebno u gradovima
 
lebdeće čestice (eng. particulate matter) mogu uzrokovati niz akutnih i kroničnih oboljenja kod ljudi, ponajprije respiratornog i kardiovaskularnog sustava.
nastaju kao nusproizvodi brojnih čovjekovih aktivnosti (proizvodnja energije, grijanje u industriji, prometu itd.)
razlikujemo primarno nastale čestice koje se direktno otpuštaju atmosferu i sekundarno nastale čestice koje se formiraju tek u atmosferi od preteča, npr. sumpor dioksida, dušikovih oksida, amonijaka i sl.
 
lebdeće čestice se sastoje od krutih i tekućih komponenti, razlikujući se u fizikalnim karakteristikama i po kemijskom sastavu
najznačajnija karakteristika im je veličina, jer o njoj ovisi prijenos u atmosferu i mogućnost inhalacije
najopasnijima za zdravlje čovjeka smatraju se čestice koje imaju promjer manji od 2,5 ĩm
 
po kemijskom sastavu najčešće su sulfati, nitrati, amonijak, ioni (Na, K, Ca, Mg, Cl), ugljik i teški metali
sposobnost širenja na velike udaljenosti
među osobe s povećanim rizikom od negativnih učinaka lebdećih čestica ubrajaju se kardiovaskularni bolesnici, plućni bolesnici, osobe s astmom, starije osobe i djeca
 
dugotrajna izloženost pogoduje progresiji ateroskleroze i povećava rizik za ishemičnu bolest srca i smrt
dugotrajna izloženost - rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti i karcinom pluća
proporcija karcinoma pluća kao rezultat zagađenja vanjske atmosfere u velikim urbanim središtima, čini čak 10,7% svih karcinoma pluća
 
sadašnja razina izloženosti lebdećim česticama u Europi dovodi do smanjenja očekivanog trajanja života za 8,6 mjeseci, te uzrokuje oko 100.000 hospitalizacija godišnje
ukupan broj preuranjenih smrti u EU koji im se pripisuje procjenjuje se na 348.000, a među djecom do 4 godine starosti taj broj iznosi do oko 13.000 smrti
 
bitan izvor onečišćenja zraka - emisije ispušnih plinova iz motornih vozila
policiklički aromatski ugljikovodici (eng. polycyclic aromatic hydrocarbons, PAHs) te benzen su dvije najkancerogenije sastavnice onečišćenja zraka nastalog ovim putem
ova vrsta onečišćenja osobito značajna za urbane sredine u slabije razvijenim zemljama Azije
stanovnici tih gradova su u većoj mjeri izloženi ovim genotoksičnim tvarima u zagađenom zraku - posebno opasno za djecu
 
dodatan problem je zagađenost zraka u prostorima gdje ljudi borave (radni ili prostor doma)
čovjek u prosjeku provodi više od 80% svoga vremena u zatvorenim prostorima
najznačajnije - izloženost duhanskom dimu
dugotrajna izloženost djece - reducirana funkcija pluća, astma, a dijelom je i uzrok pojave alergija

u zemljama u razvoju najveći izvor zagađenja ambijentalnog zraka jesu kruta goriva (priprema hrane, grijanje)
bez dobre ventilacije - vrlo visoka razina lebdećih čestica (povećani rizik od pneumonija kod djece)
do 36% pneumonija i 22% opstruktivnih bolesti pluća na globalnoj razini povezano sa zagađenjem ambijentalnog zraka
unutrašnja atmosfera povezana i s nekim tipovima karcinoma (azbestna vlakna u zgradama, radon)
 
Elektromagnetska zračenja
široki spektar energija koje su biološki aktivne te dovode do međudjelovanja sa živom tvar
proizvodnja, distribucija te korištenje električne energije
izloženost ovim zračenjima dovodi do nepovoljnih učinaka na ljudsko zdravlje uključujući i mogućnost razvoja različitih oblika malignoma
dokazi za ovu povezanost su još uvijek nekonzistentni (nemogućnost egzaktnog mjerenja izloženosti te izostanak jasne povezanosti doza/odgovor)
 
povezanost između izloženosti elektromagnetskim poljima te nekih nekancerogenih zdravstvenih učinaka
amiotrofične lateraIne skleroze (ALS) te povećani mortalitet od ove bolesti u osoba profesionalno izloženih elektromagnetskim poljima (incidencija i mortalitet od ove bolesti rastu linearno s dužinom njihove izloženosti ovim poljima)

radiofrekvencijska i mikrovalna polja (300 herca do 300 megaherca, 300 megaherca do 300 gigaherca)
izloženost ovim poljima neizostavni dio suvremenog načina života
dokazani učinak ovih polja odnosi se na hipertermiju, kao moguću posljedicu apsorpcije energije zračenja, neurovegetativna distonija, a mogući su kardiovaskularni poremećaji i/ili mikrovalna katarakta
 
o netermalnim učincima radio i mikrovalnih polja još uvijek postoje dvojbe
povećani rizik nastanka tumora hematopoetskog i limfnog sustava u ljudi koji žive u neposrednoj blizini televizijskih i radio odašiljača (metodološke manjkavosti studija - kontroverzni rezultati)
 
mobilni telefoni - nekoliko studija pokazalo da dugotrajna uporaba ovih uređaja nosi povećani rizik razvoja karcinoma (akustični neurinom, uvealni melanom)
in vitro istraživanja su pokazala kako zračenja koja emitiraju bitno utječu na pokretljivost spermija te dovode do funkcionalnih i strukturalnih promjena muških zametnih stanica
 
ranije spomenuti učinci još uvijek dvojbeni
nedvojbena je povezanost malignoma kože i UV zračenja (UVB)
unazad deset godina značajan porast incidencije zloćudnih tumora kože (90% lokalizirano na dijelovima tijela izloženim suncu)
maligni melanom kože je oko deset puta češći nego li prije četrdesetak godina
 
kumulativna izloženost UV zračenju potiče nastanak, i to osobito u osoba svjetlije puti iznad 60 godina, čitavog niza novotvorina
razaranje stratosferskog ozona uslijed onečišćenja vanjske atmosfere izravno utječe na povišenje izloženosti UVB zračenju
 
Voda
opće higijenske mjere i sanitacija, te opskrba sigurnom pitkom vodom, uz cijepljenje, najzaslužnije za povećanje očekivanog trajanja života
važnost opskrbe sigurnom vodom istaknuo je otac moderne epidemiologije John Snow koji je istraživao epidemije kolere u Londonu i 1849. godine objavio članak: "O načinima prijenosa kolere" povezujući koleru s kontaminiranom vodom
 
ekonomski razvitak, rast populacije, te klimatske promjene dovode do sve većeg opterećenja prirodnih zaliha vode
opskrba vodom za piće - veliki izazov u budućnosti
količina dostupne vode po osobi smanjila se od 16.800 m3 1950. na 6.800 m3 u 2000. godini zbog rasta populacije
dnevna potreba za vodom po osobi iznosi između 20 i 50 litara
 
unatoč visokom standardu u opskrbi u Europi još uvijek se događaju hidrične epidemije
razlog tome su nedostupnost sigurne vode za piće za preko 40 milijuna ljudi (ruralna područja centralne i istočne Europe sigurna voda za piće 30-40% sustava)
u svijetu milijarda ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće
 
oko 3,2 milijuna umrlih godišnje u svijetu upravo od zaraznih bolesti koje se šire putem vode (6% ukupnog mortaliteta)
posebno osjetljiva djeca, a dojenčad ima najveću incidenciju zaraznih bolesti koje se šire putem vode
u Europskoj regiji SZO još uvijek umire preko 13.000 djece starosti 0-14 godina zbog dijareje, najviše u zemljama centralne i istočne Europe i centralne Azije
 
prirodni izvori vode za piće su podzemna voda i površinske vode
podzemna voda je mikrobiološki sigurnija, ali može sadržavati kemijske elemente opasne za zdravlje poput arsena, željeza, mangana, fluora i dr.
 
posebna prijetnja za sigurnost i čistoću vode su ljudske aktivnosti (industrija i poljoprivreda)
zbog masovnosti posljedica najznačajnija su mikrobiološka zagađenja vode (hidrične epidemije) te je za mikrobiološku sigurnost vode još uvijek od velikog javno zdravstvenog značaja kondicioniranje vode za piće - kloriranje
 
povezanost nekih tvari u vodi i kroničnih nezaraznih bolesti (kemijski elementi i radioaktivnost)
njihovo podrijetlo je geološko (arsen, selen, fluor, jod, natrij, sulfati) ili sekundarno onečišćenje (industrija, poljoprivreda, komunalne djelatnosti, energetika, kao i onečišćenje nastalo uslijed otpuštanja određenih spojeva iz vodovodnih instalacija te njihovim nastankom uslijed procesa kondicioniranja vode za piće)
 
dugotrajna izloženost dovodi do akumulacije u tkivima
povezanost s karcinomom jetre i mokraćnog mjehura, lezijama kože, neurološkim smetnjama, povišenim tlakom …
čak i iznimno niske koncentracije u vodi mogu biti štetne (zakonski propisi –  MDK)
 
neke se fizikalno-kemijske osobine vode za piće, poglavito tvrdoća vode, dovode u vezu s pobolijevanjem od kardiovaskularnih bolesti (meka voda s malim količinama otopljenih mineralnih tvari, osobito Mg, povećan rizik od nastanka te umiranja)
nusprodukti dezinfekcije vode, posebno u svijetu dominantne klorinacije vode (trihalometani) mogu štetno utjecati na zdravlje (karcinom mokraćnog mjehura, poremećaji reproduktivnog zdravlja …)
 
sigurnost vode za rekreaciju – značajno posebno u turističkim zemljama poput Hrvatske
niz potencijalnih utjecaja na zdravlje
onečišćenost otpadnim vodama ili organizmima koji su primarno prisutni u vodi koja se koristi za rekreaciju (Leptospira sp., Aeromonas sp., Acanthamoeba, alge i njihovih toksini)
 
Hrana
dostatan kalorijski unos hrane, povoljni omjeri bjelančevina, ugljikohidrata, masti i mikro nutrijenata (vitamini, minerali), kao i dijetalna vlakna
neadekvatan unos energije - pothranjenost ili pretilost
 
pothranjenost - oko 10% globalnog opterećenja bolešću, siromašne zemlje, preko 800 milijuna ljudi
prema SZO - oko 27% djece do 5 godina starosti su pothranjena; uzrok 3,4 milijuna smrti u 2000. godini, od čega 1,8 milijun u Africi i 1,2 milijuna u Aziji
pothranjenost je i konstitutivni čimbenik za 60% općeg mortaliteta djece do 5 godina starosti u zemljama u razvoju
 
prekomjerni unos energije u hrani (i smanjena fizička aktivnost) – prekomjerna težina i pretilost
preko jedna milijarda ljudi na svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 300 milijuna ljudi je pretilo (Sjeverna Amerika i Zapadna Europa - preko pola milijuna ljudi umre svake godine zbog neke od bolesti povezane s pretilošću; koronarna bolest, CVI, dijabetes …)
zemlje u razvoju su suočene s dvostrukim opterećenjem bolešću; zaraznim bolestima, ali i kroničnim masovnim bolestima - prekomjeran unos energije u hrani
 
drugi rizični čimbenici povezani s hranom: mikroorganizmi i štetni kemijski spojevi
mikroorganizmi - epidemije bolesti probavnog sustava (Salmonella sp., Staphylococcus aureus, Clostridium sp., Campylobacter sp. i Trichinella spiralis, enterohemoragična E. coli, te neki paraziti poput Cryptosporidium-a)
 
tvari štetne za zdravlje u namirnicama uključuju: 1. prirodne toksine (toksini biljaka - fitotoksini, toksini gljiva – mikotoksini, toksini bakterija, te histamin koji se razvija iz aminokiseline histidina uslijed neadekvatnog skladištenja ribe i ribljih prerađevina) 2. štetne tvari iz okoliša (teški metali - kadmij, olovo, arsen, živa; rezidue pesticida …) koje se lako ugrađuju u biljke
 
u namirnicama posebno životinjskog podrijetla - lijekovi administrirani životinjama, dodaci radi produljenja vijeka trajanja namirnica, obogaćenja sastava ili poboljšanja njihove boje, okusa ili mirisa
neke od štetnih kemijskih tvari mogu završiti u ljudskom prehrambenom lancu tijekom termičke obrade namirnica, odnosno njihova zagrijavanja   
 
čimbenici vezani uz hranu u etiologiji kroničnih nezaraznih bolesti doprinose pojavi oko 35% od ukupne pojavnosti karcinoma u svijetu
ovi spojevi mogu uzrokovati i cijeli niz drugih poremećaja i bolesti kod čovjeka (hormonski disbalans, neplodnost, kongenitalne malformacije, oštećenja živčanog sustava, bubrega i jetre, …)
 
u posljednja dva desetljeća u prehranu uvedeni i GMO – brojne kontroverze
njihov utjecaj na zdravlje ljudi treba tek istražiti
oko 4% obradive površine u svijetu zasijano s GMO (SAD 59% svjetske proizvodnje, Argentina 20% , Kanada 7% i Brazil 6%)
GMO su potencijalni rizik za zdravlje - moguća toksičnost, alergenost, nestabilnost umetnutog gena, kao i nepredvidive posljedice interakcije "novog" gena s ostalim genima (epistaza)
 
Buka
dio života suvremenog života
svaki zvuk u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a koji u čovjeka izaziva neugodan osjećaj ili koji može nepovoljno utjecati na zdravlje.
osobito je značajna izloženost u naseljima (tzv. komunalna buka - svakodnevna i cjeloživotna)
 
smetnje u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, razdražljivost te poremećaji sna
najznačajniji izvor ove buke - cestovni promet
izloženost povećanim razinama komunalne buke -blage poremetnje mentalnog zdravlja, smanjena pažnja te socijalna adaptacija u školi, oštećenja kognitivnih funkcija u djece (sposobnost razumijevanja pročitanog teksta), pojavnost povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda)

Otpadne vode
odvodnja i čišćenje otpadnih voda izgradnjom kanalizacijskih sustava jedna od najznačajnijih tekovina suvremenog razvoja
u prošlosti najveće značenje ležalo u prevenciji razvoja zaraznih bolesti
danas su opasnosti vezane uz dospijevanje štetnih tvari iz komunalne, industrijske i poljoprivredne djelatnosti te mogućnost zagađenja izvora pitke vode (hidrološki ciklus kruženja vode)
 
veliki značaj se pridaje gospodarenju otpadnim vodama uz obvezu prethodnog pročišćavanja svih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u vodotoke ili more
otpadna voda sadrži u sebi znatne količine po zdravlje štetnih kemijskih spojeva kao što su: pesticidi, deterdženti, poliklorirani bifenili, policiklički aromatski ugljikovodici, teški metali, lijekovi, hormoni, radioaktivni spojevi …
 
u posljednje se vrijeme sve više pozornosti pridaje tzv. endokrinim disruptorima, tvarima koje imitiraju funkciju pojedinih hormona (osobito estrogena) - značajan su sastojak ljudskih otpadnih voda, a dospiju li i u vodu za piće neposredno ugrožavaju zdravlje ljudi
dovode se u vezu s nekim vrstama karcinoma u ljudi (posebice s karcinomom dojke ?!) te sa sniženjem plodnosti u muškaraca
 
Kruti otpad
neadekvatno zbrinjavanje predstavlja jedan od najznačajnijih izvora zagađenja podzemnih voda
pored toga dospijevaju i u površinske vode, ulaze u tlo, šire se zrakom, te naposljetku dospijevaju i u ljudski organizam
posebnu opasnost predstavljaju tzv. "divlja odlagališta" bez prethodne pripreme terena te propisanih sanitarno-tehničkih mjera za odlaganje predmeta i tvari koje se više ne koriste u kućanstvu
 
idealni uvjeti za širenje zaraznih bolesti kod stanovništva koje živi u neposrednoj blizini takvih odlagališta
povećavaju rizik za razvoj brojnih kroničnih bolesti
Agency for Toxic Substances and Disease Registry (SAD) identificirala je sedam grupa zdravstvenih posljedica koje uključuju: prirođene anomalije, različite vrste karcinoma, poremećaje imunoloških funkcija, disfunkcije bubrega i jetre, bolesti pluća i razna respiratorna te neurotoksična oštećenja
 
uz to treba istaknuti i znatan broj ozljeđivanja radnika koji sudjeluju u zbrinjavanju otpada, ali i djece koja, igrajući se, često zalutaju na takva mjesta te pretrpe različite vrste ozljeda
 
Tlo
onečišćenja kemijskim spojevima (industrija, poljoprivreda, promet, komunalni sustav)
zagađivači iz tla se ugrađuju u biljke te ulaze u čovjekov organizam inhalacijom suspendirane prašine te direktnom ili indirektnom ingestijom (djeca!)
aktualno (i u Hrvatskoj) je zagađenje vezano uz ratna zbivanja na određenom području (zaostale minsko-eksplozivne naprave koje predstavljaju značajan javno zdravstveni problem uzrokujući teške ozljede, invalidnost i smrtna stradavanja)

Utjecaj ratnih zbivanja na zdravlje ljudi
pored izloženosti minsko-eksplozivnim napravama, značajna je i izloženost kemijskim te radioaktivnim sastojcima zaostalog streljiva (osiromašenom uranu)
nusprodukt obogaćivanja urana, sadrži oko 40% radioaktivnosti prirodnog urana te sva njegova kemijska svojstva (teški metal, kemijski toksičan s nefrotoksičnim, teratogenim te potencijalnim kancerogenim svojstvima), a koristi se u teškom tenkovskom naoružanju, mecima velike prodorne moći te projektilima

osiromašeni uran otpušten iz zaostalog streljiva taloži se u okolišu u obliku većih, kemijski nepromijenjenih fragmenata, ali i u vidu prašine u obliku raznih oksida
prašina osiromašenog urana gotovo je netopljiva, lako se udiše te pokazuje neznatnu mobilnost u tlu
u organizam dospijeva primarno putem inhalacije prašine, ali i putem ingestije (zagađenim rukama tijekom radova vezanih uz tlo)
tone osiromašenog urana zaostale su u tlu nakon nedavnih ratnih zbivanja diljem svijeta, a stanovništvo koje živi na takvim područjima i u poslijeratnom je razdoblju kontinuirano izloženo potencijalno štetnim učincima osiromašenog urana

negativni učinci prvi puta su zamijećeni kod britanskih, kanadskih te američkih vojnika koji su sudjelovali u zaljevskom ratu ("Sindrom zaljevskog rata")
kompleksni, progresivni poremećaj više organa i sustava, sa simptomima koji uključuju; onesposobljujući umor, bolove u mišićima, kostima i zglobovima, glavobolje, neuropsihijatrijske smetnje, promjene afekata, konfuzno stanje, probleme s vidom, promjene u hodu, gubitak pamćenja, limfadenopatije, probleme s disanjem, impotenciju, te morfološke i funkcionalne promjene mokraćnog sustava

povećano obolijevanje od leukemije te limfoma među talijanskim vojnicima pripadnicima mirovnih snaga UN-a na Balkanu ("Balkanski sindrom")
nepoznato je u kolikoj mjeri zaostalo streljivo s osiromašenim uranom utječe na zdravlje lokalnog stanovništva ?!
 
Globalna promjena klime
unatrag nekoliko desetljeća sve se više govori o globalnoj promjeni klime
u 20. stoljeću temperatura zraka u Europi porasla u prosjeku za 0,6 °C
predviđeni porast temperature na površini Zemlje u 21. stoljeću iznosi između 1,4 i 5,8 °C
nestanak šuma i širenje pustinja, te zagađenje atmosfere i posljedična pojava efekta staklenika povezani su s promjenama klimatskih prilika
 
globalna promjena klime može dovesti do povećanja učestalosti prirodnih katastrofa, velikih ljudskih žrtava i materijalnih šteta
njihov negativan učinak može biti i indirektan (proizvodnja hrane i dostupnost pitke vode – pothranjenost, epidemije zaraznih bolesti; produbljivanje socijalne i ekonomske nejednakosti - globalni sukobi)
 
toplinski udari i ekstremna hladnoća mogu promijeniti sezonski uzorak morbiditeta i mortaliteta (kardiovaskularne i respiratorne bolesti)
visoke temperature - povećano zagađenje zraka (gradovi), povećana koncentracija alergena, porast razine mora (ogromne materijalne štete i masovne migracije stanovništva)

nužnost primjene preventivnih mjera s ciljem zaustavljanja degradacije okoliša te očuvanja prirodnih resursa i bio raznolikosti planete
nužno slijediti koncept tzv. "održivog razvoja" (razvoj koji zadovoljava potrebe ljudi bez ugrožavanja zdravlja budućih generacija)
odgovornost i zdravstvenih profesionalaca, ali i svakog stanovnika
 
BEZ ZDRAVOG OKOLIŠA NEMA NITI ZDRAVOG ČOVJEKA !!!


mr.sc. Josip Mudrovčić OKOLIŠ I ZDRAVLJE



www.slobodnalika.com