Uskrs se slavi na prvu nedjelju poslije prvog proljetnog punog mjeseca (dan proljetnog ekvinocija). Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, bio je i najveći blagdan lovinačkog kraja, kada se okupljala obitelj i blagovala jela blagoslovljena na uskrsnoj misi. Najčešće se jela šunka, dok se uz nju obvezno pripremao i uskrsni kruh, koji je za tu prigodu bio posebno ukrašen različitim ornamentima.

Gluha nedjelja je doba obustave veselja i vrijeme tišine.
Na Cvjetnu nedjelju, ujutro, u čistu, hladnu vodu stavljalo se lišće s cvijećem i time su se kasnije umivala djeca i ukućani.

Veliki petak je bio dan korote i žalosti.
Na Veliku subotu posvećivala se voda za krštenje i organiziralo se bdijenje. To se smatralo i najboljim doba krštenja ali i obnove zavjeta. Na misi se pali uskrsna vatra na bijeloj ili žutoj svijeći koja se blagosilja, ona je simbol uskrslog Isusa Krista, vatra se zatim prenosi među stanovnicima. Svijeća je bila ukrašena i slovima alfa i omega – što simbolizira ulogu Isusa Krista - početak i kraj svega, te križem na kojem je označeno pet Isusovih rana.

U lovinačkom kraju, školska djeca raznosila su vatru po kućama i zato su ih darivali šarenim jajima, što je za njih bilo posebno veselje. Šarena, tvrdo kuhana jaja ili u narodu zvana – pisanice, simbol su novog života.

U Lici je postojao i običaj stavljanja kuhanog i obijenog jaja u mravinjak, gdje bi mravi, svojom kiselinom, izveli jedinstvene ukrase po jajetu.

www.slobodnalika.com