Nacionalni park Plitvička jezera opet potresa skandal, nije sigurno prvi niti posljednji.  Ovaj se  direktno tiče zaštite prirodnog fenomena Plitvičkih jezera. Na jučerašnjem velikom predstavljenju Znastvenog savjeta koji će pratiti prirodne procese u Plitvičkim jezerima ministar Radovan Fuchs i drugi visoki sudionici su javno obmanuti, jer je uprava parka prešutila, da su prije nekoliko godina iz Znastveno stručnog centra Ivo Pevalek istjerali plitvičke znastvenike da bi sebi osigurali konfor.

Posljednjih godina to se održava na slabija praćenja  biodinamičkih procesa i istraživanja Nacionalnog parka Plitvička jezera,  što nije dobro za danas nas živi spomenik prirode koji traži da stalno bude pod budunim okom struke. Prije tri godina kada je za ravnatelja Plitvičkih jezera došao mr.sc.Branislav Šutić baza za  praćenje svih biodinamičkih procesa u parku znastveno stručni centar Ivo Pevalek pretvoren je novi velebni ured i umjesto znanstvenika centar je pretvoren za upravnu rezidenciju.

Službe koje rade na praćenju plitvičke prirode razbacani su i razjedinjeni po drugim objektima u parku pa je znastveno stručni centar koji je dobio ime po poznatom istraživaču plitvičke priorode Ivi Pevaleku ustvari doživio preko noći prenamjenu, o čemu u ministarstvo kulture nemaju pojma , a očito ih nije niti briga. Znastveno stručni centar Ivo Pevalek svečano je otvoren 29. srpnja 2003. godine. Tada je na svečanom otvaranju rečeno da je riječ je o znanstvenoj stanici koja će prati problematiku i zaštitu biodinamičkog procesa Plitvičkih jezera.

- Vode, jezera, slapova i šuma ima i drugdje, a ipak su Plitvička jezera na čitavom svijetu samo jedna, rekao je davno akademik Ivo Pevalek.Te su riječi ponovljene na otvaranju centra koji je bio jedan od naznačajnjih događaja u novojoj povjesti Plitvičkih jezera, no, danas sedam godina poslije Znastveni centar pretvoren je u kultni prostor za sastančenje sa dobavljačima, privrednicima, biznismenima, političarima i svima drugima koji nemaju baš nikakve veze sa zaštitom prirode. Koliko se uprava Plitvičkih jezera odnosi ponižavajuće prema prirodi govori i ovaj tekst koji je objavljen prošle godine povodom 60 godina postojanja parka na interenetskim stranicama NP Plitvičkih jezera.

Nacionalni park Plitvička jezera ove godine slavi 60. godina od proglašenja, 60. godina od izglasavanja vrlo važne odluke za zaštitu prirode ovoga područja i za trajnu očuvanost bogatstva koje ovaj kraj posjeduje. 08. travnja 1949. godine Prezidijum Narodne Republike Hrvatske izglasao je na V. sjednici Zakon o proglašenju Nacionalnog parka Plitvička jezera, te smo tako postali prvi nacionalni park u Hrvatskoj.

Prije nekih 80 do 100 milijuna godina taloženjem u moru nastaje osnovna geološka podloga područja Plitvičkih jezera, pa to možemo smatrati početkom stvaranja ovog iznimnog područja. Ako uzmemo u obzir još i starost sedrenih barijera od kojih su neke aktive barijere stare do 7.000 godina, a neke neaktivne čak i do 130.000 godina, možemo se s pravom zapitati što predstavlja period od samo 60 godina koliko su Plitvička jezera zakonom zaštićeno područje?
Još i davnih godina prije proglašenja, područje Plitvičkih jezera predstavljalo je trajnu inspiraciju za pjesnike, pisce, istraživače i zaljubljenike u prirodu. Plitvička jezera su krajem 19. stoljeća bila vrlo teško dostupna zbog slabe prometne povezanosti koja je čak predstavljala put od nekoliko sati kočijama. Međutim, oni koji su imali strpljenja putovati, pri susretu s ovom prirodom nisu ostajali ravnodušni. Istraživačima onoga vremena Plitvička jezera predstavljala su neiscrpan izvor fascinantnih prirodnih zakonitosti i svaki je nalazio svoje područje interesa.

Među važnim istraživačima s početka 20. stoljeća, još puno prije proglašenja Nacionalnog parka, uvijek i rado izdvajamo akademika prof. Ivu Pevaleka. Njegov istraživački rad na Plitvičkim jezerima ostavio je trajan i neizbrisiv trag na ovaj kraj, a njegove vizionarske zamisli postavile su temelje zaštiti prirode kakvu danas poznajemo: “Treba imati na umu da je za tvorbu sedre trebalo hiljade godina, dok se rušenje biodinamičkog sistema zbiva u vrlo kratkom vremenu. Mjere kojima će se zaštititi biodinamika, treba da ustanove stručnjaci – biolozi, geolozi i hidrogeolozi. Stoga je potrebno, po mom mišljenju, da se zaštita Plitvičkih jezera povjeri posebnoj stručnoj komisiji, koja će voditi računa o naučnim osnovama. Interesi zaštite Plitvica traže, da ovlast te komisije bude povrh sitničavih interesa pojedinih upravnih faktora, a napose da bude iznad privatnog markentilnog iskorištavanja.“

Upravo zahvaljujući ovakvim zalaganjem i isticanjem potrebe za očuvanjem jezera sa prirodnim fenomenom stvaranja sedre, Plitvička jezera su i proglašena Nacionalnim parkom, čak još davne 1928/29. no, samo na jednu financijsku godinu, dok su 1949. godine dobile trajan stupanj zaštite.
Što se sve događalo u ovih 60. godina? Posljednjih 60. godina obilježili su razni događaji koji su ostavili utjecaja kako na ovo područje, tako i na sam Nacionalni park. Proglašenjem se otvorio put prepoznatljivosti Parka kao poželjne destinacije posjetitelja, a ukorak s time tadašnje uprave Parka pokušavale su privući posjetitelje nudeći im hotelsko – ugostiteljski smještaj i uređene puteve za razgled jezera. 70-tih i 80-tih godina jačao je i znanstveni rad na Plitvičkim jezerima provođenjem brojnih istraživanja i otvaranjem znanstvene stanice „Ivo Pevalek“.

Vrhunac ovog plodonosnog razdoblja predstavlja godina 1979. kada organizacija Ujedinjenih naroda – ured UNESCO-a, 26. listopada stavlja NP Plitvička jezera na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Ovo pozitivno razdoblje Nacionalnog parka nažalost je bilo nasilno prekinuto okupacijom agresora i početkom Domovinskog rata 1991. godine.

Izolacija u kojoj se Park našao potrajala je sve do 1995. godine, kada se ponovno uspostavlja ravnoteža u smislu povratka stanovništva, obnove devastiranih objekata i povratka istraživača. 1997. godine zakonski su proširene granice Nacionalnog parka kako bi se što više obuhvatilo slivno područje Parka. Od tada do danas provedeno je i provodi se nekoliko velikih istraživanja, a otvoren je i Znanstveno stručni centar „Ivo Pevalek“, kao slijednica nekadašnje znanstvene stanice. Temeljem Zakona o zaštiti prirode Nacionalni park usvojio je Plan upravljanja 2007. godine za 10-godišnje upravljanje zaštićenim područjem.

Sastavni dio ovoga Plana je i vizija Nacionalnog parka Plitvička jezera koja povezuje sve interesne skupine i dionike u osiguranju kvalitetnije budućnosti. Ona odražava svrhu Parka i ciljeve njegova razvoja te ključne smjernice upravljanja: „Nacionalni park Plitvička jezera ostat će Svjetska prirodna baština UNESCO-a, hrvatski predvodnik u očuvanju i promicanju jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti u njihovoj valorizaciji kroz održivi turizam, na dobrobit regije, lokalne zajednice i zadovoljstvo posjetitelja.“

Danas, 60. godina nakon proglašenja Nacionalnog parka pitamo se, što se, koliko i kako radilo u prošlosti, je li se učinilo sve kako bi se ovaj neponovljivi biser prirode sačuvao za budućnost ili smo olako shvatili gore navedena upozorenja Ive Pevaleka? Jesmo li mogli više i bolje ili smo različitim postupcima pod paskom brige i zaštite ponekad doveli u pitanje izvornost prirode? Uzimajući u obzir dugu povijest Plitvičkih jezera, njihovu neprocjenjivu međunarodnu vrijednost, moramo reći da ni slijedećih 60. godina u Nacionalnom parkom ne smijemo činiti ništa manje za ovo zaštićeno područje. Dužni smo ovaj kraj očuvati u najboljem smislu za buduće naraštaje koji će jednako moći uživati u ovim prirodnim ljepotama.

Zato je važno smisleno, organizirano i uz pravila struke ovo područje trajno približiti posjetiteljima i educirati ih o važnosti očuvanja Nacionalnog parka Plitvička jezera.


www.slobodnalika.com, čitaj, samo čitaj


www.slobodnalika.com