Slobodna Lika - Regionalni Portal Ličko Senjske županije - Gospić, Ogulin, Senj



Ivan Krpan poznati Ličanin u Zagrebu u utrci za Sabor

21.06.2020 18:04:25

 








Ličani  u  Zagrebu,  glavnom  gradu  imati  će  za  koga  glasati  na  parlamentarnim  izborima. Tako  na  izbornoj  listi  Domovinskog  pokreta  Miroslava  Škore  u  I. izbornoj  jedinici  nalazi  se  na  8. mjestu   poznati  Ličanin  u  Zagrebu  Ivan  Krpan.

Ivan   je   rođen  1962. godine u Ričicama  kod   Lovinca  gdje  je  završio   Osnovnu školu,  a srednju  u  Gospiću. U  Zagrebu   je diplomirao 1985. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i stekao zvanje diplomiranog inženjera  biotehnologije  gdje  odmah   po završetku  fakulteta  počinje  raditi  u  poduzeću «Pliva» d.d. Zagreb gdje radi kao tehnolog u proizvodnji, mikrobiolog i analitičar te koordinator proizvodnje antibiotika, enzima i  sorboze  i koordinator uzorkovanja i zbrinjavanja otpadnih tvari i  postaje  stalni  sudski vještak za struku Ekologija i sigurnost u kemijskoj industriji. Nakon odlaska iz Plive 2003. godine radi u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva  na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika i načelnika Odjela za stručne programe te u Ministarstvu poduzetništva i obrta  kao voditelj Odjela za kontrolu poticaja i savjetnik u Kabinetu ministra, a kasnije  u Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj Odjela za promidžbu oznaka kvalitete i manifestacije. Ivan  je  sudionik   Domovinskog rata, odlikovan  Spomenicom domovinske zahvalnosti, a  Liku  nikada  nije  i  neće  zaboraviti  jer  je  i  Dugogodišnji  član i dopredsjednik Udruge  Ličana Vila Velebita u Zagrebu. Sa  Ivanom  Krpanom  vodili  smo  otvoreni  razgovor  nakon  što  je  odlučio  ići  na  izbore  u  I. izbornoj  jedinici  na  listi  Domovinskog  pokreta  Miroslava  Škore  gdje  se  nalazi  na  8  mjestu   i  Ličani  u  metropoli  imati  će  priliku  dati  glas  svome  čovjeku.

 

Prezime  Krpan spominje se često na području Republike Hrvatske. Znate li možda koja je povijest prezimena i kad se pojavljuje na području Like ?

 

Prema povijesnim podatcima nakon odlaska  Turaka Lovinačko područje ostalo je slabo naseljeno i pusto pa u razdoblju od 1691-1712. godine počinje plansko naseljavanje i nastaje većina današnjih naselja. Najbrojniji doseljenici su  Bunjevački rodovi koji su došli s Mostarskog područja preko Cetinske krajine, Promine i Ravnih Kotara.

Bunjevci su se dijelili u nekoliko podskupina koje su imale rodove, a imena rodova su postala prezimena stanovnika.

Tako u podskupini Krmpote nalazimo imena rodova: Baleni, Blaževići, Baričevići, Karani, Krpani, Matijevići, Miletići, Pavelići, Prpići, Rončevići, Skorupi, Šojati, Tomičići i Tomljenovići.

 

Kako se živjelo na tim prostorima od kraja 17. stoljeća pa do danas?

 

Život u ovom području kao i cijeloj Lici bio je u proteklim stoljećima uglavnom  težak i mukotrpan. Živjelo se u mnogobrojnim obiteljima koje su funkcionirale kao obiteljske zadruge, a osnovna  djelatnost bila je poljoprivreda. To je bio osnovni razlog stalnog iseljavanja i kontinuiranog odlaska na rad u inozemstvo, a najčešće se odlazilo u Kanadu, Australiju, Sjedinjene Američke Države i Njemačku.

Bez obzira što je cijelo područje tijekom Domovinskog rata raseljeno, a gospodarstva uništena, sve više stanovnika vraća se na svoja stoljetna ognjišta i tu se danas živi ugodno. Izgradnjom autoceste i tunela Sveti Rok područje Općine Lovinac dobilo je brz i jednostavan izlaz na more te zbog očuvanog krajolika, čiste vode, tla i zraka  postaje idealno područje za razvoj tradicijske poljoprivrede i planinskog turizma i objedinjuje sve komparativne prednosti Like.

Rođeni ste u Lici i cijeli život ste vezani za Liku iako živite i radite u Zagrebu. Kakav je vaš stav vezano za društveno-gospodarski razvoj Like  i ostalih gospodarski slabije razvijenih  područja Republike Hrvatske ?

 

Točno je da sam jako vezan za Liku. Volim svoj kraj i za njega se  istinski zalažem i to ću uvijek  s  ponosom isticati.

Lika je demografski i gospodarski opustošena i većim dijelom zapuštena usljed ratnih razaranja od strane Jugoslavenske vojske od 1991. do 1995. godine, a dijelom i  zbog nepostojanja kvalitetnih gospodarskih programa na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Usljed navedenih razloga  prisutan je stalan pad broja stanovnika   i  nedostatak poduzetničke aktivnosti.

Razvojne teškoće s kojima se danas suočavaju pojedini dijelovi Hrvatske koji zaostaju u društveno-gospodarskom razvoju iznimno su velike i uključuju niz negativnih i međusobno povezanih obilježja, a jedan od najvećih problema je iseljavanje radno aktivnog stanovništva, mali broj aktivnih poslovnih subjekata te njihova niska razina korištenja novih tehnologija, manjak stručnih kadrova, zastarjelost opreme kao i nedostatak programskih rješenja.

 

Kakvo je gospodarsko stanje u državi nakon koronakrize i što se realno može  očekivati po tom pitanju u  ovoj i idućoj godini nakon izbora?

 

Gospodarstvo i državu nakon izbora očekuju veliki problemi i osnovno je pitanje  kako zaustaviti negativne trendove u ekonomiji i potaknuti oporavak gospodarstva.

Nova vlada morat će žurno donositi mjere za rješavanje posljedica uzrokovanih koronakrizom. Potpuno je sigurno da se bez pomoći države oporavak pojedinih dijelova gospodarstva, a posebno turizam te sektora  malog i srednjeg poduzetništva neće moći brzo i efikasno dogoditi.

Osnovu gospodarstva čine mikro i mala poduzeća (98,6% svih poduzetnika u 2018.), a upravo su ona najviše ugrožena privremenim zatvaranjem ili ograničenim poslovanjem zbog ovisnosti o svježem priljevu gotovog novca u svom  poslovanju..

 

 

Gospodine Krpan član ste Domovinskog odbora i od osnivanja Domovinskog pokreta aktivno sudjelujete u njegovom radu. Zašto ste donijeli takvu Odluku?

 

Pristupio sam Domovinskom pokretu jer želim bolju i ljepšu državu Hrvatsku, a mišljenja sam da je to u demokratskim uvjetima na osobnoj razini jedino moguće kroz aktivno sudjelovanje u procesima stvaranja boljih životnih uvjeta, istinskoj demokratizaciji društva, razvoju gospodarstva i znanosti, očuvanju  digniteta domovinskog rata i očuvanju trajnih  nacionalnih vrijednosti Republike Hrvatske.

 

S obzirom na iskustvo koje imate u biotehnološkoj proizvodnji Što bi Hrvatska po Vašem mišljenju  trebala napraviti po pitanju  Imunološkog zavoda?

 

Imunološki zavod koji je osnovan još 1893. godine, dakle još u pretprošlom stoljeću je kroz cijelo vrijeme svojeg postojanja osiguravao stanovništvu ove zemlje cjepiva i lijekove iz krvi i krvne plazme. Uz to je proizvodio i zmijske antitoksine kao i serum protiv ugriza „crne udovice“ i druge lijekove. Radi se o proizvodima, odnosno lijekovima koji su našim građanima  osiguravali zdravlje i pružali sigurnost u opskrbi kvalitetnim proizvodom, odnosno lijekovima koje danas nabavljamo  od stranih kompanija po bitno višim cijenama. Svjedoci smo koliki su dugovi u zdravstvu, kao i činjenici da je u ovom trenutku na svjetskoj razini u tijeku velika zdravstvena kriza uzrokovana virusom COVID-19, koji je pred našim očima zaustavio redovan život. Zamislimo da je Imunološki zavod u punoj snazi, dakle da znanstvenici koji su zaposleni na Imunološkom zavodu, umjesto da se godinama bore za svoj opstanak, rade na istraživanjima i razvoju cjepiva kojim bi se pobijedio ovaj virus. Ako netko misli da to nije moguće u ovoj zemlji, onda valja podsjetiti da su cjepiva koje je u svoje vrijeme proizvodio Imunološki zavod, npr. cjepivo protiv ospica, bilo proglašeno za najbolji cjepni soj na svijetu i to od Svjetske zdravstvene organizacije, a na Zavodu su se proizvodila i druga virusna, ali i bakterijska cjepiva, koja su se usput rečeno i izvozila u mnoge strane države. Godinama se vodi kampanja oko revitalizacije Imunološkog zavoda, a da se zapravo nije ništa učinilo. Imunološki zavod nije obnovio proizvodne dozvole, a vrijeme koje je izgubljeno je bilo sasvim dovoljno da se izgradi nova tvornica i odavno je mogla krenuti proizvodnja u tim pogonima na nekoj drugoj lokaciji, ako je na ovoj postojećoj nemoguće obnoviti proizvodnju. Očito je da prave volje za revitalizacijom Imunološkog zavoda nema i da je problem u većinskom vlasniku odnosno državi i elitama na vlasti koje godinama čine sve da ne učine bilo kakav korak u smjeru pozitivnog rješenja. Ovdje se radi sigurno o djelatnosti, koja je s aspekta države i građana od strateške važnosti i država je odavno trebala ovaj problem riješiti. Ne treba prihvatiti tezu o tome da nema novca, svjedoci smo kako se država odrekla preko 4 milijarde kuna  samo po osnovi državnih jamstava vezano za brodogradnju i to prošle godine. Izgradnja potpuno novih pogona na novoj lokaciji koštala bi bitno manje, a rezultat bi bio neprocjenjiv. Osigurati uspostavu i nastavak proizvodnje u Imunološkom zavodu mora biti i biti će jedno od prioriteta na kojem će raditi nova Vlada u kojoj će biti predstavnici Domovinskog pokreta.

 

Kako mislite da je moguće značajnije potaknuti investicije i novo zapošljavanje te  zaustaviti iseljavanje mladih iz Republike Hrvatske?

 

Jedan od glavnih zadataka Domovinskog pokreta bit će potaknuti investicije i novo zapošljavanje kroz olakšavanje poslovanja poduzetnicima, smanjenje ukupnih poreznih davanja, značajno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje birokratskih prepreka, stvaranje poticajnog okruženja za  domaće i strane investicije, povećanje proizvodnje i izvoza te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, nove proizvode, nove tehnologije i  inovacije.

 

 

Kako na nivou države i u svim segmentima društva ostvariti veća ulaganja u  istraživanje i razvoj, nove proizvode i  inovacije?

 

Dodjelom bespovratnih potpora  i promjenama u zakonskoj regulativi kroz primjenu Zakona o poticanju investicija i investicijskog okruženja i Zakona o strateškim investicijama treba učinkovitije  provoditi  investicije i stvarati  sustav inovativnog poduzetništva i konkurentnosti industrije koji uključuje poduzeća, investitore, mentorsku i infrastrukturnu podršku kroz  javni sektor na svim razinama lokalne  i državne vlasti te potiče investicije poduzetnika u industriju, a posebno uvođenje novih  tehnologija  i unapređenje tehnološko-proizvodnih procesa i  razvoj poduzetničke klime, konkurentnosti industrijske proizvodnje i zadržavanje zaposlenosti.

 

Puno se govori o financijskoj pomoći EU vezano za novo financijsko razdoblje i ublažavanje posljedica izazvanih koronakrizom i potresom u Gradu Zagrebu. Kakva su Vaša očekivanja u svezi korištenja sredstava  iz  programa EU u narednom  razdoblju?

 

Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika, a hoće li  domaća poduzeća imati dovoljno snage za povlačenje tih sredstava ostaje velika zagonetka i zato izostanak potražnje ili neadekvatna potražnja od strane krajnjih korisnika (tvrtki, poduzetnika i znanstvenika) za programima koji će se financirati sredstvima Europske unije, ili slabi apsorpcijski kapaciteti, potencijalna su prijetnja uspješnoj apsorpciji sredstava iz strukturnih fondova i  ostvarenju ciljeva ovog Programa  za novu financijsku perspektivu 2021. - 2027. godine.

U tom kontekstu, međutim, posebno valja ukazati na nekoliko mogućih rizika povezanih s korištenjem EU izvora sredstava, a koji su povezani osobito sa:  strogom kontrolom trošenja odobrenih sredstava,  pripremljenosti potrebne dokumentacije i 'čistom'  imovinsko-vlasničkom  situacijom,  odnosno   potrebom  osiguranja  vlastitog sufinanciranja dijela programa na teret podnositelja zahtjeva.

 

Što bi država  trebala dugoročno činiti za poduzetnike bez obzira na rezultate izbora i  strukturu vlasti nakon izbora?

 

Država treba poduzetnicima dati potporu u kreiranju novih proizvoda, usvajanju novih tehnologija, osvajanju novih tržišta, obrazovanju djelatnika, jeftinijem financiranju, zaštiti od nelojalne konkurencije te stvarati uvjete za multiplikativno djelovanje domaće proizvodnje.

 

Prema rezultatima provedenog intervjua s poduzetnicima može se zaključiti da je veliki problem poslovanja administracija i birokracija, koja znatno  otežava  poslovanje poduzetnika. Može li se i kako  to  promijeniti?

 

Rad   institucija  zaduženih  za  poticaje  poduzetništvu poduzetnici smatraju  neučinkovitim  i  neadekvatno  upućenim  u  zakone  koji  uređuju poslovanje u RH, a Rješenje vide u zapošljavanju odgovornog , stručnog i  obrazovanog kadra i ne čestim izmjenama  i dopunama zakona te poduzetničkom  obrazovanju  i  savjetodavnoj  pomoći.

Bez obzira na sve negativne trendove malo  i srednje poduzetništvo u  Republici  Hrvatskoj  prepoznato  je  kao  pokretač  gospodarskog, ekonomskog  i  socijalnog  napretka koji u  povoljnijem  poslovnom  okruženju  može  osigurati rast gospodarstva i novu zaposlenost. Hrvatska posjeduje educirane ljude koji žele raditi i razvijati svoje poslovanje.


www.slobodnalika.com

Komentari
  • Nema unesenih komentara, prava prilika da budete prvi :)
Dodaj komentar
Komentiranje sadržaja na portalu slobodnalika.com omogućeno je samo registriranim korisnicima.

Ako si već registriran, ulogiraj se ovdje, ako nisi, klikni ovdje za registraciju. Osim komentiranja kao registrirani korisnici dobivate i prava za :
  • Pristup forumu
  • Upis besplatnih oglasa
  • Dodavanje unosa u žute stranice
  • Te možete komunicirati i družiti se sa ostalim članovima portala
  • ...

Povezani sadržaji...

Pretraži slobodnalika.com Pošalji prijatelju

Gospodarstvo

Mladi Kolačevići ponos Like

29.08.2020 20:24:09

Politika

I bez Milinovića HDZ je utvrda

06.07.2020 07:35:57
Korisnički podaci
Niste logirani, klikni ovdje za login ili registraciju na slobodnalika.com.
Marketing - slobodnalika.com

Žute stranice

Naša baza gospodarskih subjekata broji 51 zapisa.
Marketing - slobodnalika.com
Marketing - slobodnalika.com
Marketing - slobodnalika.com