Slobodna Lika - Regionalni Portal Ličko Senjske županije - Gospić, Ogulin, Senj



Ivan Krpan poznati Ličanin u Zagrebu u utrci za Sabor

21.06.2020 18:04:25

 








Ličani  u  Zagrebu,  glavnom  gradu  imati  će  za  koga  glasati  na  parlamentarnim  izborima. Tako  na  izbornoj  listi  Domovinskog  pokreta  Miroslava  Škore  u  I. izbornoj  jedinici  nalazi  se  na  8. mjestu   poznati  Ličanin  u  Zagrebu  Ivan  Krpan.

Ivan   je   rođen  1962. godine u Ričicama  kod   Lovinca  gdje  je  završio   Osnovnu školu,  a srednju  u  Gospiću. U  Zagrebu   je diplomirao 1985. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i stekao zvanje diplomiranog inženjera  biotehnologije  gdje  odmah   po završetku  fakulteta  počinje  raditi  u  poduzeću «Pliva» d.d. Zagreb gdje radi kao tehnolog u proizvodnji, mikrobiolog i analitičar te koordinator proizvodnje antibiotika, enzima i  sorboze  i koordinator uzorkovanja i zbrinjavanja otpadnih tvari i  postaje  stalni  sudski vještak za struku Ekologija i sigurnost u kemijskoj industriji. Nakon odlaska iz Plive 2003. godine radi u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva  na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika i načelnika Odjela za stručne programe te u Ministarstvu poduzetništva i obrta  kao voditelj Odjela za kontrolu poticaja i savjetnik u Kabinetu ministra, a kasnije  u Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj Odjela za promidžbu oznaka kvalitete i manifestacije. Ivan  je  sudionik   Domovinskog rata, odlikovan  Spomenicom domovinske zahvalnosti, a  Liku  nikada  nije  i  neće  zaboraviti  jer  je  i  Dugogodišnji  član i dopredsjednik Udruge  Ličana Vila Velebita u Zagrebu. Sa  Ivanom  Krpanom  vodili  smo  otvoreni  razgovor  nakon  što  je  odlučio  ići  na  izbore  u  I. izbornoj  jedinici  na  listi  Domovinskog  pokreta  Miroslava  Škore  gdje  se  nalazi  na  8  mjestu   i  Ličani  u  metropoli  imati  će  priliku  dati  glas  svome  čovjeku.

 

Prezime  Krpan spominje se često na području Republike Hrvatske. Znate li možda koja je povijest prezimena i kad se pojavljuje na području Like ?

 

Prema povijesnim podatcima nakon odlaska  Turaka Lovinačko područje ostalo je slabo naseljeno i pusto pa u razdoblju od 1691-1712. godine počinje plansko naseljavanje i nastaje većina današnjih naselja. Najbrojniji doseljenici su  Bunjevački rodovi koji su došli s Mostarskog područja preko Cetinske krajine, Promine i Ravnih Kotara.

Bunjevci su se dijelili u nekoliko podskupina koje su imale rodove, a imena rodova su postala prezimena stanovnika.

Tako u podskupini Krmpote nalazimo imena rodova: Baleni, Blaževići, Baričevići, Karani, Krpani, Matijevići, Miletići, Pavelići, Prpići, Rončevići, Skorupi, Šojati, Tomičići i Tomljenovići.

 

Kako se živjelo na tim prostorima od kraja 17. stoljeća pa do danas?

 

Život u ovom području kao i cijeloj Lici bio je u proteklim stoljećima uglavnom  težak i mukotrpan. Živjelo se u mnogobrojnim obiteljima koje su funkcionirale kao obiteljske zadruge, a osnovna  djelatnost bila je poljoprivreda. To je bio osnovni razlog stalnog iseljavanja i kontinuiranog odlaska na rad u inozemstvo, a najčešće se odlazilo u Kanadu, Australiju, Sjedinjene Američke Države i Njemačku.

Bez obzira što je cijelo područje tijekom Domovinskog rata raseljeno, a gospodarstva uništena, sve više stanovnika vraća se na svoja stoljetna ognjišta i tu se danas živi ugodno. Izgradnjom autoceste i tunela Sveti Rok područje Općine Lovinac dobilo je brz i jednostavan izlaz na more te zbog očuvanog krajolika, čiste vode, tla i zraka  postaje idealno područje za razvoj tradicijske poljoprivrede i planinskog turizma i objedinjuje sve komparativne prednosti Like.

Rođeni ste u Lici i cijeli život ste vezani za Liku iako živite i radite u Zagrebu. Kakav je vaš stav vezano za društveno-gospodarski razvoj Like  i ostalih gospodarski slabije razvijenih  područja Republike Hrvatske ?

 

Točno je da sam jako vezan za Liku. Volim svoj kraj i za njega se  istinski zalažem i to ću uvijek  s  ponosom isticati.

Lika je demografski i gospodarski opustošena i većim dijelom zapuštena usljed ratnih razaranja od strane Jugoslavenske vojske od 1991. do 1995. godine, a dijelom i  zbog nepostojanja kvalitetnih gospodarskih programa na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Usljed navedenih razloga  prisutan je stalan pad broja stanovnika   i  nedostatak poduzetničke aktivnosti.

Razvojne teškoće s kojima se danas suočavaju pojedini dijelovi Hrvatske koji zaostaju u društveno-gospodarskom razvoju iznimno su velike i uključuju niz negativnih i međusobno povezanih obilježja, a jedan od najvećih problema je iseljavanje radno aktivnog stanovništva, mali broj aktivnih poslovnih subjekata te njihova niska razina korištenja novih tehnologija, manjak stručnih kadrova, zastarjelost opreme kao i nedostatak programskih rješenja.

 

Kakvo je gospodarsko stanje u državi nakon koronakrize i što se realno može  očekivati po tom pitanju u  ovoj i idućoj godini nakon izbora?

 

Gospodarstvo i državu nakon izbora očekuju veliki problemi i osnovno je pitanje  kako zaustaviti negativne trendove u ekonomiji i potaknuti oporavak gospodarstva.

Nova vlada morat će žurno donositi mjere za rješavanje posljedica uzrokovanih koronakrizom. Potpuno je sigurno da se bez pomoći države oporavak pojedinih dijelova gospodarstva, a posebno turizam te sektora  malog i srednjeg poduzetništva neće moći brzo i efikasno dogoditi.

Osnovu gospodarstva čine mikro i mala poduzeća (98,6% svih poduzetnika u 2018.), a upravo su ona najviše ugrožena privremenim zatvaranjem ili ograničenim poslovanjem zbog ovisnosti o svježem priljevu gotovog novca u svom  poslovanju..

 

 

Gospodine Krpan član ste Domovinskog odbora i od osnivanja Domovinskog pokreta aktivno sudjelujete u njegovom radu. Zašto ste donijeli takvu Odluku?

 

Pristupio sam Domovinskom pokretu jer želim bolju i ljepšu državu Hrvatsku, a mišljenja sam da je to u demokratskim uvjetima na osobnoj razini jedino moguće kroz aktivno sudjelovanje u procesima stvaranja boljih životnih uvjeta, istinskoj demokratizaciji društva, razvoju gospodarstva i znanosti, očuvanju  digniteta domovinskog rata i očuvanju trajnih  nacionalnih vrijednosti Republike Hrvatske.

 

S obzirom na iskustvo koje imate u biotehnološkoj proizvodnji Što bi Hrvatska po Vašem mišljenju  trebala napraviti po pitanju  Imunološkog zavoda?

 

Imunološki zavod koji je osnovan još 1893. godine, dakle još u pretprošlom stoljeću je kroz cijelo vrijeme svojeg postojanja osiguravao stanovništvu ove zemlje cjepiva i lijekove iz krvi i krvne plazme. Uz to je proizvodio i zmijske antitoksine kao i serum protiv ugriza „crne udovice“ i druge lijekove. Radi se o proizvodima, odnosno lijekovima koji su našim građanima  osiguravali zdravlje i pružali sigurnost u opskrbi kvalitetnim proizvodom, odnosno lijekovima koje danas nabavljamo  od stranih kompanija po bitno višim cijenama. Svjedoci smo koliki su dugovi u zdravstvu, kao i činjenici da je u ovom trenutku na svjetskoj razini u tijeku velika zdravstvena kriza uzrokovana virusom COVID-19, koji je pred našim očima zaustavio redovan život. Zamislimo da je Imunološki zavod u punoj snazi, dakle da znanstvenici koji su zaposleni na Imunološkom zavodu, umjesto da se godinama bore za svoj opstanak, rade na istraživanjima i razvoju cjepiva kojim bi se pobijedio ovaj virus. Ako netko misli da to nije moguće u ovoj zemlji, onda valja podsjetiti da su cjepiva koje je u svoje vrijeme proizvodio Imunološki zavod, npr. cjepivo protiv ospica, bilo proglašeno za najbolji cjepni soj na svijetu i to od Svjetske zdravstvene organizacije, a na Zavodu su se proizvodila i druga virusna, ali i bakterijska cjepiva, koja su se usput rečeno i izvozila u mnoge strane države. Godinama se vodi kampanja oko revitalizacije Imunološkog zavoda, a da se zapravo nije ništa učinilo. Imunološki zavod nije obnovio proizvodne dozvole, a vrijeme koje je izgubljeno je bilo sasvim dovoljno da se izgradi nova tvornica i odavno je mogla krenuti proizvodnja u tim pogonima na nekoj drugoj lokaciji, ako je na ovoj postojećoj nemoguće obnoviti proizvodnju. Očito je da prave volje za revitalizacijom Imunološkog zavoda nema i da je problem u većinskom vlasniku odnosno državi i elitama na vlasti koje godinama čine sve da ne učine bilo kakav korak u smjeru pozitivnog rješenja. Ovdje se radi sigurno o djelatnosti, koja je s aspekta države i građana od strateške važnosti i država je odavno trebala ovaj problem riješiti. Ne treba prihvatiti tezu o tome da nema novca, svjedoci smo kako se država odrekla preko 4 milijarde kuna  samo po osnovi državnih jamstava vezano za brodogradnju i to prošle godine. Izgradnja potpuno novih pogona na novoj lokaciji koštala bi bitno manje, a rezultat bi bio neprocjenjiv. Osigurati uspostavu i nastavak proizvodnje u Imunološkom zavodu mora biti i biti će jedno od prioriteta na kojem će raditi nova Vlada u kojoj će biti predstavnici Domovinskog pokreta.

 

Kako mislite da je moguće značajnije potaknuti investicije i novo zapošljavanje te  zaustaviti iseljavanje mladih iz Republike Hrvatske?

 

Jedan od glavnih zadataka Domovinskog pokreta bit će potaknuti investicije i novo zapošljavanje kroz olakšavanje poslovanja poduzetnicima, smanjenje ukupnih poreznih davanja, značajno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje birokratskih prepreka, stvaranje poticajnog okruženja za  domaće i strane investicije, povećanje proizvodnje i izvoza te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, nove proizvode, nove tehnologije i  inovacije.

 

 

Kako na nivou države i u svim segmentima društva ostvariti veća ulaganja u  istraživanje i razvoj, nove proizvode i  inovacije?

 

Dodjelom bespovratnih potpora  i promjenama u zakonskoj regulativi kroz primjenu Zakona o poticanju investicija i investicijskog okruženja i Zakona o strateškim investicijama treba učinkovitije  provoditi  investicije i stvarati  sustav inovativnog poduzetništva i konkurentnosti industrije koji uključuje poduzeća, investitore, mentorsku i infrastrukturnu podršku kroz  javni sektor na svim razinama lokalne  i državne vlasti te potiče investicije poduzetnika u industriju, a posebno uvođenje novih  tehnologija  i unapređenje tehnološko-proizvodnih procesa i  razvoj poduzetničke klime, konkurentnosti industrijske proizvodnje i zadržavanje zaposlenosti.

 

Puno se govori o financijskoj pomoći EU vezano za novo financijsko razdoblje i ublažavanje posljedica izazvanih koronakrizom i potresom u Gradu Zagrebu. Kakva su Vaša očekivanja u svezi korištenja sredstava  iz  programa EU u narednom  razdoblju?

 

Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika, a hoće li  domaća poduzeća imati dovoljno snage za povlačenje tih sredstava ostaje velika zagonetka i zato izostanak potražnje ili neadekvatna potražnja od strane krajnjih korisnika (tvrtki, poduzetnika i znanstvenika) za programima koji će se financirati sredstvima Europske unije, ili slabi apsorpcijski kapaciteti, potencijalna su prijetnja uspješnoj apsorpciji sredstava iz strukturnih fondova i  ostvarenju ciljeva ovog Programa  za novu financijsku perspektivu 2021. - 2027. godine.

U tom kontekstu, međutim, posebno valja ukazati na nekoliko mogućih rizika povezanih s korištenjem EU izvora sredstava, a koji su povezani osobito sa:  strogom kontrolom trošenja odobrenih sredstava,  pripremljenosti potrebne dokumentacije i 'čistom'  imovinsko-vlasničkom  situacijom,  odnosno   potrebom  osiguranja  vlastitog sufinanciranja dijela programa na teret podnositelja zahtjeva.

 

Što bi država  trebala dugoročno činiti za poduzetnike bez obzira na rezultate izbora i  strukturu vlasti nakon izbora?

 

Država treba poduzetnicima dati potporu u kreiranju novih proizvoda, usvajanju novih tehnologija, osvajanju novih tržišta, obrazovanju djelatnika, jeftinijem financiranju, zaštiti od nelojalne konkurencije te stvarati uvjete za multiplikativno djelovanje domaće proizvodnje.

 

Prema rezultatima provedenog intervjua s poduzetnicima može se zaključiti da je veliki problem poslovanja administracija i birokracija, koja znatno  otežava  poslovanje poduzetnika. Može li se i kako  to  promijeniti?

 

Rad   institucija  zaduženih  za  poticaje  poduzetništvu poduzetnici smatraju  neučinkovitim  i  neadekvatno  upućenim  u  zakone  koji  uređuju poslovanje u RH, a Rješenje vide u zapošljavanju odgovornog , stručnog i  obrazovanog kadra i ne čestim izmjenama  i dopunama zakona te poduzetničkom  obrazovanju  i  savjetodavnoj  pomoći.

Bez obzira na sve negativne trendove malo  i srednje poduzetništvo u  Republici  Hrvatskoj  prepoznato  je  kao  pokretač  gospodarskog, ekonomskog  i  socijalnog  napretka koji u  povoljnijem  poslovnom  okruženju  može  osigurati rast gospodarstva i novu zaposlenost. Hrvatska posjeduje educirane ljude koji žele raditi i razvijati svoje poslovanje.


www.slobodnalika.com

Zadnji komentari

Povezani sadržaji...

Pretraži slobodnalika.com Pošalji prijatelju

Aktualno

Uskoro nova Arena

31.07.2020 09:58:45

Politika

I bez Milinovića HDZ je utvrda

06.07.2020 07:35:57